ISTORIJAT

selters istorija 2Prva pisana dokumenta o mineralnoj vodi na prostoru današnje Selters banje datiraju iz 1898. godine. Analizu vode  je uradio i dokument potpisao tadašnji upravnik Državne hemijske laboratorije, Marko Leko, na zahtev braće Đorđa i Nauma Atanasijevića iz Međulužja, koji su na svom imanju, a na prostoru današnje Selters banje iskopali bunar i došli do vode o čijem kvalitetu su želeli da se sazna. Rezultati analiza su sve iznenadili jer je pronađena mineralna voda bila topla i slana, a po svom sastavu najsličnija vodama nemačkih banja Ems i Selters, koje  se pominju u romanu „Ana Karenjina“ L. N. Tolstoja. Redovna  nastava Fizikalne terapije i Balneologije datira još od 28.10.1924. godine, kada je doc. dr Laza Nenadović održao pristupno predavanje studentima IX semestra. Katedra fizikalne terapije i balneologije predviđena je pri osnivanju Medicinskog fakulteta, a popunjena je 2.  februara 1925. godine,  izborom dr Laze Nenadovića za docenta istoimenog predmeta.

Flaširanje vode, pod nazivom „Srpski Selters“, odobreno je 1906. godine, odakle se distribuirala i prodavala u apotekama širom Evrope. Za razvoj mladenovačke banje zaslužan je dr Stavra Atanasijević, školovan na Medicinskom fakultetu u Sorboni, koji se, po završetku studija i povratku u zemlju, sasvim posvetio Selters banji. Prodao je parni mlin, porodično nasledstvo i od tih sredstava sagradio hotel-vilu sa trideset soba, a potom zdanje sa kupatilima. Kao gosti, bili su viđeni srpski patrijarh Dimitrije, industrijalac Bajloni, dvorske dame kraljice Natalije. Prvi svetski rat je zaustavio rad banje. Po završetku rata, dr Stavra nastavlja ulaganje u Selters tako da je banja 1922. godine imala 2200 gostiju, više nego što je varoš  Mladenovac imala stanovnika. Tada se voda točila sa česme i za jedan litar se plaćao jedan dinar.

Početkom 1941. godine, u vilu su se uselili Nemci a dr Atanasijeviću  konfiskovana  je imovina. Pod nemačkom okupacijom, za vreme Drugog svetskog rata,  sagrađen je otvoreni bazen sa mineralnom vodom. Nakon rata banja sporo oživljava. Hotel je renoviran tek 1955. godine. Tada je popravljen bazen, obnovljena  su kupatila i napravljeno je točilište sa spomen-pločom poginulima u ratu 1941-1945.

Novi hotel, na mestu otvorenog bazena koji nije više bio funkcionalan zbog nedostatka mineralne vode, izgrađen je 1986. godine, kada banjski kompleks dobija današnji izgled.

Osnivač i idejni tvorac prim. dr Tomislav Mališić iz zapuštene česme stvara Institut. Jedan jedini i prvi u Srbiji koji je spojio nauku, lečenje i umetnost. Pomeranjem granica od Mladenovca do Evrope i Azije, prvi je u Selters uveo kineziterapiju. Svojim entuzijazmom i nesvakidašnjom upornošću, od Seltersa stvara prvo, pravo moderno lečilište, sa specijalizovanim stručnim kadrom, savremenim specijalističkim kabinetima i opremom. 1975.godine Selters kreće putem uspeha, razvija se u pravo banjsko lečilište, poznato na daleko, od Evrope do Azije. Stajanja nije bilo, od modernizovanja objekata i opreme do edukacija i stručnog usavršavanja lekara i stručnog osoblja na međunarodnim Institucijama. Temelj današnjeg Seltersa postavljen je tada na zdravim osnovama, povezujući medicinu rada sa turizmom. Danas Selters predstavlja lidera u zdravstvenom turizmu.

Prim. dr Tomislav Mališić, rođen 1938. godine u Beranama gde pohađa osnovnu školu i gimnaziju, završava Medicinski fakultet 1963.godine u Beogradu. Prvim zaposlenjem u kompleksu Ibarskih rudnika u čijem sklopu je bila i Jošanička banja, interesovanjem za balneologiju radi magistarski rad iz oblasti rehabilitacije a zatim i specijalizaciju iz Medicine rada. 1969. godine dolazi u Mladenovac, na mesto specijaliste u tadašnjem Domu zdravlja, dispanzeru Medicine rada Drapšin. Ubrzo nakon odvajanja Medicine rada od Doma zdravlja, 1973. godine, u sklopu republičkog programa za razvoj rehabilitacije, podnosi elaborat, za otvaranje centra za rehabilitaciju na Seltersu.