“Vrmac” Prčanj – Zdravstveni turizam

[button link=”http://www.rehabilitacija.com/galerija/vrmac-prcanj/” color=”default” size=”” stretch=”” type=”” shape=”” target=”_self” title=”” gradient_colors=”|” gradient_hover_colors=”|” accent_color=”” accent_hover_color=”” bevel_color=”” border_width=”1px” icon=”” icon_divider=”yes” icon_position=”left” modal=”” animation_type=”0″ animation_direction=”down” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” alignment=”left” class=”” id=””]”Vrmac” Prčanj galerija fotografija[/button]

 

 

kotor 1U prelepom zalivu južnog Jadrana okružen vencem visokih planina, na najisturenijem delu kopna, takozvanom Markovom rtu nalazi se naš objekat
zdravstvenog turizma “Vrmac”u Prčnju. Na 7km udaljenosti od Kotora kao i od Tivta gde se nalazi medjunarodni aerodrom.
“Vrmac” je svojim polozajem predodređen je za sve blagodeti koje stručno pripadaju užoj oblasti balneoklimatologije zvanoj talasoterapija.
Talasoterapija (od grčke riječi thalassa = more) je lečenje morskom vodom, klimom i morskim elementima.

prcanj_911adad4133884606a421dc4439680a2

Dobrobiti talasoterapije:

– ublažava dišne bolesti
– pomaže kod artritisa i reume
– tonizira i pomlađuje kožu
– smanjuje celulit
– pomaže brzom oporavku nakon bolesti
– sanira mnoge kožne probleme
– smanjuje napetost i stres
– pomaže kod hormonalnih poremećaja

 

U nasem objektu je zaposleno 45 radnika, od kojih polovinu čini medicinsko osoblje. Nakon lekarskog pregleda ordinira se potrebna terapija u koju spadaju i procedure fizikalne terapije (elektroterapija, magneto i laseroterapija, terapija ultrazvukom, kinezi terapija kao i ručna masaža). Takodje postoji respiratorna rehabilitacija koja podrazumeva inhalacije,vežbe disanja i posturalnu drenažu koja uz efekat ovog mesta kao prirodnog lečilista daje izvanredne rezultate.

Jedna od specifičnosti Mediteranske klime ovog područja primorja Crne Gore sa prosečnih 260 sunčanih dana u godini je i besprekorno čist vazduh, bez aerozagađenja zahvaljujući planinskom pojasu koji je prirodna barijera. Bokokotorski zaliv je okružen visokim planinama. Rastinje je na obroncima okolnih planina pretežno četinarsko a čim je temperatura viša od 20 stepeni dolazi do eteričnih isparavanja četinara koje vetar nosi ka moru, “Vrmac” Prčanj je na samom rtu zato je sudar kontinentalne i morske klime sa stvaranjem nad i podpritiska koji pospešuju isparavanje prirodnih lekovitih činioca iz mora i bilja jos izraženiji. Na otvorenom moru nemamo tako blagotvorne efekte.

U za ovo podneblje specifične prirodne lekovite činioce spadaju lekovito blato(peloid), alge, morska voda. Mi smo koristili ulcinjski peloid, daleko najkvalitetniji po svom sastavu na ovim prostorima (mesavina treseta,morskog mulja i morske soli). Sama morska voda je visokokvalitetna mineralna voda,  ima visok % mineralizacije, visoku koncentraciju NaCl i Mg soli, halogena, takođe morska voda je rastvor organskih materija i u dodiru sa kožom ima svoje pozitivne medicinski evaluirane efekte.

Mi imamo potrebno medicinsko predznanje za pravilnu primenu, pa tako morska voda ne sme da se pregreva kao ni peloidi, dokazano je da pri zagrevanju vecem od 40 st dolazi do razgradjivanja organskih elemenata.

Legenda kaže da su ovo mesto osnovaliu bokeljski ratnici i vešti pomorci. Istorija beleži da je upravo sa ove tačke Ivo Vizin svojim brodom “Splendido” krenuo na put oko sveta a po svom povratku iscrpljen višemesečnom avanturom ovde je našao “za umornu dušu utočište, za slabo telo lečilište”.
Ruski lekari su posle pada carstva 1918.sa svojim porodicama ovde našli utočište. Prčanj je bio adresa gde su se deca propale ruske carske vojske lečila iscrpljena dugim izbegličkim putem i raznim bolestima.
Na obolela dečja tela previjali su im pakovanja od algi iz morskih dubina koje je priroda izdašno darovala u ovom delu zaliva. U jednom zapisu iz tog vremena apelovano je da se skupe sredstva da se na tako lekovitom mestu podigne dom ili bolnica i tako je nastao Ruski dom.
Iz istih pobuda Njegoš je ovde lečio tuberkulozu o čemu danas svedoči netaknuta velelepna vila u kojoj je boravio i koja nosi njegovo ime a takodje pripada našem Institutu.
Posle drugog svetskog rata podignuta je dečja bolnica. 1989 izvršena je integracija Seltersa , Sokobanjske i Vrmca. Od izgradnje zavoda za rehabilitaciju osamdesetih godina proslog veka Prčanj je bio u planu mreže zdravstvenih ustanova sa ugovorenih 80 postelja za kardiolosku i pulmolosku rehabilitaciju preko fonda zdravstvene zastite sve do odvajanja Crne gore.